Ugroženi jezici u Hrvatskoj

Iako živimo u 21. stoljeću koje pretpostavlja visoku tehnološku razinu razvoja i sistematizacije na svim poljima, ukupan točan broj jezika svijeta nije moguće utvrditi iz više razloga među kojima se najprije izdvajaju nemogućnost preciznog dokumentiranja na određenim područjima te različita lingvistička gledišta na pitanje razlika između zasebnih jezika i narječja istog jezika.

Različite procjene ovog broja idu od 3 do 8 tisuća jezika, dok se u literaturi najčešće nalazi procijenjena cifra od između 6000 i 7000.

Ono što je jasno jeste da se polovica svjetskih jezika nalazi na određenom stupnju ugroženosti, odnosno ima manje od svega 1000 izvornih govornika. UNESCO predviđa da će, pod uvjetom da stvari ostanu takve kakve jesu, broj jezika na svijetu biti upola manji do kraja stoljeća. Atlas ugroženih jezika svijeta ove organizacije donosi interaktivni pregled ugroženih jezika, a ono što je zanimljivo je i to da u ovu skupinu spadaju i 24 jezika koji se govore u Europi, od koji se tri govore na području Hrvatske.

Tri ugrožena jezika u Hrvatskoj su  istrorumunjski, istočnoromanski jezik kojim govori nekoliko stotina govornika na sjeveru Istre, zatim istriotski, zapadnoitalski jezik kojim govori oko tisuću govornika također na području Istre, te arbanaški, varijetet albanskog kojim govori tek nekoliko stotina govornika u Zadru i okolici.

Na području Hrvatske se u relativno bližoj prošlosti govorio i dalmatski, zapadnoitalski jezik koji je izumro 1898. godine, smrću posljednjeg živućeg izvornog govornika. Ovaj zanimljivi podatak se često sreće u literaturi i svojom tragičnošću podsjeća na značaj njegovanja kulturne i jezične raznolikosti.