Lažni prijatelji u ruskom jeziku

Lažni prijatelji su riječi koje u dva jezika mogu izgledati ili zvučati slično ili isto, ali čije je značenje ili sasvim različito ili ima drugačiju nijansu u značenju što nerijetko dovodi do komplikacija, problema ili komičnih situacija. Termin je izveden iz francuske fraze faux amis du traducteur, doslovno “lažni prijatelj prevoditelja“, a najčešći razlog ove pojave leži u zajedničkoj etimologiji. Lažni parovi najčešće imaju isto porijeklo, ali su pretrpjeli promjene u značenjima u različitim jezicima te se najčešće javljaju kod internacionalizama, odnosno kod riječi u srodnim jezicima.

Mnogi od nas slavenske jezike smatraju intuitivno razumljivima, odnosno imamo osjećaj da ćemo, uz nešto pažnje i dobre volje, moći razumjeti većinu izgovorenoga na bilo kom slavenskom jeziku. U mnogim slučajevima to zaista i jeste tako, međutim ima i onih drugih slučajeva, kada će nam se samo učiniti da smo razumjeli govornika, upravo zbog fenomena lažnih prijatelja.

Do nerazumijevanja i grešaka u prijevodu u rusko-hrvatskim jezičnim odnosima najčešće dolazi kada pretpostavimo da neki svakodnevni izrazi imaju ista značenja u ruskom i u hrvatskom. Na primjer, naziv orbitalne stanice Mir (Мир) najprije znači svijet (ali i mir). Da li je više uvijek i bolje ovisi o osobnim sklonostima, ali bolje (бо́лее)  na ruskom znači upravo više. Pogledajmo još neke česte lažne prijatelje hrvatskih i ruskih prevoditelja:

  • familija (фамилия) – prezime;
  • iskustvo (искусство) – umjetnost;
  • meč (меч) – mač;
  • obraz (образ) – slika, oblik;
  • pamet (память) – sjećanje;
  • povijest (повесть) – roman, novela;
  • riječ (речь) – govor;
  • rok (рок) – sudbina;
  • sad (сад) – vrt;
  • slovo (слово) – riječ;
  • stolica (столица) – glavni grad;
  • strana (страна) – zemlja, država;
  • sutra (с утра) – ujutro;
  • trudan (трудный) – težak
  • tuča (туча) – oblak;
  • vrač (врач) – liječnik;
  • vrijedan (вредный) – štetan;
  • zavod (завод) – tvornica;
  • život (живот) – trbuh;