Grčke posuđenice u hrvatskom jeziku

Danas svi znamo da znanstveni i tehnički vokabulari europskih (i ne samo europskih) jezika obiluju grčkim posuđenicama uslijed višestoljetnog značaja helenističke ili koine varijante grčkog jezika i jakog utjecaja helenističke civilizacije na razvoj europske i svjetske znanosti i kulture. Stoga nikoga ne čudi činjenica da su internacionalizmi poput riječi biologija, historija, atom, matematika, fizika, kaos, teorija, demokracija, lingvistika, logika, fenomen i druge grčkog porijekla.

No najveći je dio ovih termina u naš jezik uveden u relativno novije doba, dok je utjecaj grčkoga jezika na slavenske, a naročito na južnoslavenske jezike pa i na hrvatski trajao stoljećima. Odvijao se na različitim razinama i ponekad preko drugih jezika, posebno latinskog, talijanskog, osmanskog turskog i njemačkog.

pillar-capitals-1220665_960_720

Brojne posuđenice iz grčkog jezika mijenjale su oblike, a katkad i značenja tijekom stoljeća, do te mjere da su danas potpuno pohrvaćene i udomaćene te je njihovo krajnje helensko porijeklo danas gotovo nemoguće primijetiti.

Svakodnevni izrazi iz navedenih jezika čije porijeklo možemo pratiti do grčkog kao izvornog jezika između ostalih jesu:

  • amblem
  • anđeo
  • balzam
  • barka
  • Biblija
  • bokal
  • bosiljak
  • crkva
  • daska
  • đak
  • gips
  • gumb
  • heroj
  • ideja
  • idol
  • ikona
  • tamjan
  • jastog
  • kada
  • kamata
  • karanfil
  • katolik
  • kesten
  • kit
  • koliba
  • komad
  • krevet
  • kutija
  • livada
  • lopov
  • manastir
  • medalja
  • miris
  • monah
  • papir
  • pehar
  • pita
  • plastika
  • pop
  • sidro
  • talog.